UČINI DOBRO DJELO-Postani dobrovoljni davalac krvi

Datum objave: 22.02.2024

JESTE LI ZNALI?

Potreba za krvlju svakodnevna, te za obične intervencije poput operacije srca treba izdvojiti 3 litra krvi, a za to je pak potrebno 6 davalaca, jer jedan davalac može izdvojiti maksimalno 450 ml krvi. Zapleti pri porodu ponekad zahtijevaju i do 5 litara krvi (10 davalaca), opekotine do 10 litara (20 davalaca), a usljed različitih nesreća potrebno je i do 15 litara krvi (20-30 davalaca). Zbog toga su potrebe za krvlju ovoliko velike.

 MOGU LI JA DAROVATI KRV?

Dobrovoljni davalac krvi je, prema definiciji koju je odredio Međunarodni komitet Crvenog križa, a prihvaćena je u svim zemljama svijeta, osoba koja daruje krv, plazmu ili ćelijske dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjestkom novca. (Skromna uspomena (poklon) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davalaštvo krvi.)

Dakle, dobrovoljni davalac krvi može postati svaka osoba koja:

-je punoljetna (18-65 godina)

-ima preko 55 kilograma tjelesne težine

-je zdrava (u smislu da nema nikakvih simptoma bolesti)

-se jednostavno osjeća dobro

-je sačekala period od 3 (muškarci) ili 4 (žene) mjeseca od posljednjeg darivanja krvi

Dobrovoljni davalac krvi ne može biti osoba koja:

-je bolesna (ili ima simptome neke bolesti)

-se ne osjeća dobro

-uzima redovnu terapiju (o vrstama lijeka i mogućnosti darivanja određuje ljekar transfuziolog)

-je u fazi menstruacije redovnog menstrualnog ciklusa

-uzima antibiotike (minimalno 7 dana)

-ima manje od 55 kilograma tjelesne težine

-je prebolovala neku zaraznu bolest poput HIVA, AIDSA, HEPATITISA B i C, SIFILIS…

-je imala hiruršku ili drugu intervenciju na koži/tijelu u posljednjih 6 mjeseci

-nije sačekala minimalno 6 dana od posljednje zubarske intervencije

-nije sačekala 6 do 12 mjeseci nakon tetoviranja (tetovirane osobe i dalje mogu donirati krv)

-nije sačekala minimalno 3 mjeseca od transfuzije krvi

-ima neki drugi razlog zbog kojeg ne može donirati krv

Sve u svemu, priča o pogodnosti za darivanje krvi, zaključuje se činjenicom da niti jedan ljekar neće dopustiti da nečije zdravlje bude ugroženo radi darivanja krvi. Puno su veće šanse da će vas transfuziolog odbiti, nego vam dopustiti da darujete krv. Najčešće je njemu dovljan samo jedan pogled, uzimajući u obzir vaš izgled, proporcije, izgled lica i kože, očiju i kose, stav i držanje kako bi procijenio vaše stanje.

KAKO TEČE TAJ PROCES? IMAM LI SE ČEGA PLAŠITI?

 Proces darivanja krvi teče kroz 6 jednostavnih koraka:

  1. UPITNIK

Pri samom stupanju u salu za darivanje krvi, potencijalne davalace krvi, dočekat će medicinski tehničar ili volonter sa listom pitanja kroz koja moraju proći prije razgovora sa ljekarom. Sam upitnik će varirati od centra do centra, ali neka od uopštenih pitanja su:

  1. Jeste li u posljednjih 12 mjeseci imali spolni kontakt sa osobom povećanog rizika?
  2. Jeste li danas konzumirali alkoholna pića?
  3. Jeste li već darivali krv?
  4. Jeste li u posljednje 2 sedmice imali povišenu tmperaturu?
  5. Jeste li u posljednje 4 sedmice uzimali neke lijekove ili aspirin? Koje?
  6. Jeste li u posljednjih godinu dana bili cijepljeni (vakcinisani)?
  7. Jeste li u posljednjih 6 mjeseci bili trudni, imali pobačaj ili porod? Dojite li i imate li menstruaciju?
  8. Jeste li ikada bolovali od: virusne žutice, tuberkoloze, hepatitisa B ili C, mononukleoze, malarije…

Pitanja treba čitati precizno  i pažljivo odgovarati na njih, zato što je nerijedak slučaj da, u brzini, muškarci zaokruže da nisu/jesu bili trudni u posljednjih 6 mjeseci ili da trenutno nemaju menstruaciju. 🙂

  1. BOC U PRST

Nakon što su prošli upitnik, medicinski tehničar ili dežurni transfuziolog će im malom iglicom tzv. “lancetom” probiti jagodicu prsta i uzeti jednu kap krvi za analizu. Na ovaj način provjerit će se nivo hemoglobina (proteina koji vrši transport kisika i ukljendioksida u krvi) i krvna grupa.

  1. LJEKARSI PREGLED

Dežurni transfuziolog će potom izvršiti primarni pregled davalaca, gdje će izvesti mjerenje krvnog pritiska, uzeti osnovnu anamnezu (“zdravstvenu hitoriju”) i u konačnici odrediti da li je neko sposoban za darivanje ili ne.

  1. DARIVANJE KRVI

Nakon što su prošli kroz sve neophodne testove i protokole, davalaci krvi sjedaju u posebno dizajniranu stolicu/naslonjač. Dežurni transfuzijski tehničar izabrat će venu na jednoj od ruku) i bezbolno uvesti iglu u venu. To je relativno mala igla koja ne izaziva nikakav bol pri insertovanju. Proces davanja krvi će trajati u prosjeku 8-12 minuta, ovisno o vašem krvotoku i krvnom pritisku. Uzima se maksimalno 450 ml krvi ili svega 10% ukupne krvi organizma. Nakon što je darivanje završeno, dežurni tehničar će izvesti iglu iz vene, aplicirati zavoje na mjesto uboda i uputiti davalaca da digne ruku visoko u vertikalni položaj radi lakšeg zaustavljanja krvarenja.

  1. ZAHVALNI RUČAK

Prema zakonu o darivanju krvi, davalac je u obavezi da dobije zahvalni ručak nakon darivanja. Ovo je obično neka “light” varijanta nutritivno bogate hrane i pića kako bi se nadomjestila izgubljena tečnost.

ŠTA TREBA DA RADIM PRIJE I POSLIJE DARIVANJA KRVI?

PRIJE darivanja krvi potrebno je:

  1. dobro se naspavati (6-8 sati sna) – nenaspavan organizam nije funkcionalan organizam
  2. pojesti nešto lagano i energično – naglasite da se izjbegava masna i kalorična hrana zbog krvnog pritiska, ali također naglasite da ni u kojem slučaju na darivanje ne treba ići praznog stomaka, kako zbog krvnog pritiska, tako i zbog smanjivanja mogućnosti od hipoglikemijskog šoka (naglog pada glukoze u krvi) koji dovodi do kolabiranja
  3. piti velike količine tečnosti – najbolje je da to bude čista voda, ali negazirani sokovi također su izvrsni za hidrataciju tijela
  4. izbjegavati alkohol – praksa je da se nakon konzumacije alkohola čeka 24 sata za darivanje krvi
  5. ne uzimati nikakve lijekove – ne detaljišite oko lijekova, za svaki X ili Y lijek, davalaci se mogu obratiti svom ljekaru ili farmaceutu

NAKON darivanja krvi potrebno je:

  1. neposredno nakon završetka procesa, potrebno je dignuti ruku i držati je u vertikalnom položaju radi lakšeg zaustavljanja krvarenja
  2. kvalitetno ručati – ovaj put to može biti nešto kaloričnije, ali ne treba pretjerivati, to bi trebala biti hrana bogata željezom (crveno meso) i vitaminom C (voće i zeleno povrće)
  3. nadoknaditi tečnost (H20 + sokovi kao i obično)
  4. odmoriti se i naspavati – po zakonu o darivanju krvi, zasposleni ljudi imaju pravo na jedan slobodan dan s posla, a školarci i studenti jedan slobodan dan van škole ili fakulteta; ovo vrijeme treba iskoristiti kako bi se obnovila energija i “napunile baterije”
  5. ukoliko dođe do plavila ili blagog otoka na mjestu uboda igle, radi se o normlanoj reakciji kože te je potrebno staviti hladne obloge na isto

U zaključku, potrebno je obaviti svoju dnevnu rutinu kao i inače, što će reći da ako svaki dan ujutro pijete crnu kafu, popijte je i na dan darivanja, jer ukoliko to ne uradite najvjerovatnije će vam se to odraziti na krvni tlak i nećete biti u mogućnosti darovati krv

ZAŠTO DA DARUJEM KRV? ŠTA JA IMAM OD TOGA?

Krv je nezamjenjivi lijek kojeg proizvodi samo organizam čovjeka te se kao takav ne može proizvesti na umjetni način. Ukoliko nama ili nekome od naše porodice ili prijatelja zatreba krv, svi smo mi ovisni o dobrovoljnim davalacima krvi. Darivanjem krvi besplatno provjeravate svoje zdravlje. Sva krv koja se donira, dalje se testira na uzročnike infektivnih bolesti i ostala maligna oboljenja. Darivanjem krvi mi također treniramo svoj organizam za pravilno provođenje procesa hemostaze (zaustavljanja krvarenja) i treniramo ga kako da u slučajevima velikih krvarenja (automobilske nesreće, amputacije, veće povrede…) reaguje i nadomjesti izgubljenu krv. Redovno darivanje krvi se povezuje sa boljom regulacijom nromalnog krvnog pritiska i smanjivanjem rizika od srčanog udara.

 VEOMA važna stvar za naglasiti je i ta da darivanje krvi NE STVARA OVISNOST, te da se ne može postati “ovisan” o darivanju krvi. Ljudi ovakve simptome osjete, ali se često radi o placebo efektu i nikakvoj potkovanoj medicinskoj tvrdnji. U svakom slučaju, čak i ako se “navuku” na darivanje krvi, to je dobra stvar jer organizam dobije priliku da se “osvježi” novom krvlju.